HISTORIJA OLIMPIJSKOG KOMITETA BOSNE I HERCEGOVINE
_____________________________________________________

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine osnovan je 4. juna 1992. u Sarajevu. Nakon utemeljenja, kao pridruženog člana, pod svoje okrilje, primio ga je Međunarodni olimpijski komitet 23. jula iste godine, a zvanično priznao na zasjedanju Izvršnog komiteta u Monaku 24. septembra 1993.

Historijski dokumenti otkrivaju nam da korijeni olimpizma i ovdje sežu daleko u prošlost. Po dosad utvrđenim podacima, prvi olimpijac rođen u Bosni je austrijski reprezentativac u hrvanju Hajnrih Raus, učesnik Igara u Štokholmu 1912. Prvi osvajač olimpijske medalje, Mostarac Alois Podhajski, koji je na Igrama u Berlinu 1936. Austriji podario bronzanu kolajnu u konjičkom sportu. Između dva svjetska rata značajne olimpijske nastupe imali su Čapljinac Aleksandar Spahić i Nevesinjac Aleksa Kovačević.

Od Osnivačke skupštine Jugoslovenskog olimpijskog odbora 1919, pa sve do raspada Jugoslavije početkom devedesetih, brojni sportisti, treneri i funkcioneri iz Bosne i Hercegovine davali su dragocjen doprinos razvoju olimpizma na ovim prostorima. Iz gotovo svake jugoslovenske ekipne medalje i danas zrači sjaj nekog od naših asova, a 297 ih je koji su u 80 godina na Ljetnim i Zimskim igrama kretali u pohod ka vrhu Olimpa, direktno iz bosanskohercegovačkih klubova ili sa mjestom rođenja u Bosni i Hercegovini. Njih 55 okitilo se sa 64 olimpijske medalje zauzimajući počasno mjesto na našem ”Zidu slavnih”. S ponosom izgovaramo imena zvijezda iz svjetske košarkaške Kuće slavnih - Mirze Delibašića i Razije Mujanović, zlatnih rukometaša Abasa Arslanagića, Nebojše Popovića, Milorada Karalića, Đorđa Lavrnića, Dobrivoja Seleca, Zdravka Rađenovića i Zlatana Arnautovića,  rukometašice Jasne Merdan, olimpijskog bokserskog šampiona Antona Josipovića, sjajnih asova Miroslava Brozovića, Muhameda Mujića, Ibre Biogradlića, Krune Radiljevića, Tomislava Kneza, Mirsada Fazlagića, Ivice Osima, Svetozara Vujovića, Mehmeda Baždarevića, Adnana Dizdara, Marijana Beneša, Ratka Radovanovića, Žarka Varajića, Vere Đurašković, Slađane Golić, Mare Lakić, Vesne Bajkuše, Dake Radoševića, Ivana Hmjelovjeca i desetine drugih velikana iz bosanskohercegovačkih klubova koji su sve do Barcelone 1992. širom svijeta pronosili slavu sporta bivše zajedničke države.

S razlogom se pamte imena šampiona, ali i vrsnih selektora i ljudi koji su svojim entuzijazmom i znanjem gradili zajedničku olimpijsku kuću. Na desetine ih je koji su u savezima i raznim odborima samoprijegorno doprinosili formiranju sportskih organizacija, izgradnji objekata i organizovanju međunarodnih takmičenja.

Bez sumnje, Četrnaeste Zimske olimpijske igre 1984. u Sarajevu bile su najsnažniji izraz njihovih sposobnosti i bosanskohercegovačkog duha, kojim su zadivili cijeli svijet.

Uspomene na to olimpijsko bogatstvo trajno čuva Olimpijski muzej, koji je svečano otvoren 8. februara 1984. u prisustvu predsjednika MOK-a Huana Antonia Samarana.

Zgrada Muzeja uništena je u granatiranju 27. aprila 1992, ali su olimpijski pregaoci sačuvali njegovo blago i dvanaest godina kasnije, 8. februara 2004, spašene eksponate ponovo postavili u novom olimpijskom muzeju u prostorima Olimpijskog komiteta u obnovljenoj Zetri. Novi muzej je svečano otvorio predsjednik MOK-a Žak Rog.

Osamostaljenjem, u proljeće 1992, Bosna i Hercegovina je počela da stvara vlastiti olimpijski tim, koji je sa deset takmičara učestvovao na Igrama u Barceloni. Bila je to prva velika pobjeda ljudi odanih sportu, koji su u našoj zemlji, u teškom ratnom vremenu, sačuvali olimpijsko naslijeđe od totalnog uništenja.

Za prvog predsjednika Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine 1992. biran je Stjepan Kljuić, a na predsjedničkoj funkciji od 1997. do 2007. smjenjivali su se Bogić Bogićević, Ahmed Karabegović, Zdravko Rađenović, Ljiljanko Naletilić, Marijan Kvesić, Milanko Mučibabić i Nađa Avdibašić Vukadinović. Od 2007. članovi Predsjedništva su Marijan Kvesić, Siniša Kisić i Izet Rađo. Funkciju generalnog sekretara ranije su obavljali Izudin Filipović i Sejdalija Mustafić, a od 2009. Said Fazlagić.

Prvi olimpijci Bosne i Hercegovine u Barceloni 1992. bili su atletičari Zlatan Saračević, Mirsada Burić, Kada Delić i Dragan Mustapić, strijelkinja Mirjana Horvat, džudista Vlado Paradžik, plivači Anja Margetić i Janko Gojković, kajakaš Aleksandar Đurić i dizač tegova Mehmed Skender.

U Atlanti 1996. boje Bosne i Hercegovine branilo je devet olimpijaca, a četiri godine kasnije naša zemlja je prvi put imala jedinstven olimpijski tim sastavljen od sportista sa cijele svoje teritorije. Bila je to druga velika pobjeda Olimpijskog komiteta. Prethodilo joj je potpisivanje Lozanske deklaracije 28. jula 1999, kojom je Olimpijski komitet konstituisan kao krovna sportska organizacija države Bosne i Hercegovine.

Proces ujedinjenja na principima Olimpijske povelje i pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta okončan je u decembru 2002. Kroz svoje matične federacije sportisti su ušli u zajedničke lige, a na Olimpijskim igrama u Sidneju pod zastavu BiH stali su atletičari Elvir Krehmić, Dijana Kojić, Đuro Kodžo i Željko Petrović, plivači Janko Gojković i Željko Panić, strijelci Nedžad Fazlija i Zoran Novaković i džudašica Arijana Jaha.

Bosna i Hercegovina je u Atini imala devet, u Pekingu pet, u Londonu šest i u Rio de Žaneiru jedanaest predstavnika. Dakle, na sedam Ljetnih igara ukupno 59 olimpijaca. Bilo bi ih zasigurno znatno više da mnogi, u Bosni i Hercegovini rođeni, nisu iskoristili pravo promjene sportskog državljanstva, pa su ušli u olimpijske sastave zemalja u okruženju i šire u svijetu. Samo u Londonu 2012. naspram naših šestero predstavnika u ekipama drugih država bilo je 26 olimpijaca ovdje rođenih.

Sa šestim mjestom u Sidneju, gdje mu je za krug izmakla medalja, strijelac Nedžad Fazlija je dosad naš najuspješniji olimpijac. Slijede ga strijelkinja Mirjana Horvat sa osmim, džudista Amel Mekić sa devetim i atletičar Amel Tuka sa dvanaestim mjestom.

Od Lilehamera 1994. Bosna i Hercegovina je redovan učesnik i Zimskih olimpijskih igara. Na šest olimpijada nastupilo je 39 olimpijaca. Novi asovi izrasli su na stazama kojima je sedamdesetih godina vozio i prvi jugoslovenski zimski olimpijac iz Bosne i Hecegovine Ajdin Pašović. U Enisu Bećirbegoviću i Igoru Laikertu dobio je prave nasljednike. Sa dvadeset prvim mjestom u spustu na Igrama u Naganu Bećirbegović ima dosad najbolji rezultat.

Portreti svih bosanskohercegovačkih olimpijaca detaljno su opisani u “Olimpijskom spomenaru” novinara Branka Tomića, čijom se promocijom obilježava 25 godina postojanja Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine.

Uz Olimpijske igre, u četverogodišnjem olimpijskom ciklusu, naši sportisti nastupaju i na: Evropskim igrama, Olimpijskim igrama mladih, Evropskom olimpijskom festivalu mladih, Mediteranskim igrama i Mediteranskim igrama na pijesku.

Od 1992. do danas Olimpijski komitet je na 54 takmičenja učestvovao sa više od 1.000 najboljih sportista u individualnim i ekipnim sportovima. Sportiste je pratilo nekoliko stotina trenera, tako da je ukupno više od 1200 članova u 28 godina reprezentovalo bosanskohercegovački olimpizam širom svijeta na takmičenjima pod okriljem Međunarodnog olimpijskog komiteta. Osvojeno je 43 medalje: šest zlatnih, 12 srebrnih i 25 bronzanih. Prve medalje Bosni i Hercegovini podarili su na Mediteranskim igrama u Monpeljeu 1993. karatista Eldin Pekmez - bronza, a prve zlatne bokser Almedin Fetahović i košarkašice predvođene Razom Mujanović. Do sad su najuspješniji bili džudisti sa osam trofeja, a slijede ih karatisti sa sedam, te bokseri i atletičari sa po četiri medalje. Posebnu radost donijela nam je zlatna medalja muške kadetske košarkaške reprezentacije sa EYOF-a 2015. godine.

Medaljama sa EYOF takmičenja okitili su se i: Đorđe Kisin - srebro (judo - Beograd 2007), Mesud Pezer - bronza (atletika - Trabzon 2011), Petar Zadro - srebro (judo - Utreht 2013), Aleksandra Samardžić - bronza (judo - Utreht 2013) i Anđela Samardžić - bronza (judo - Gyor 2017).

Na Olimpijskim igrama mladih (YOG) medalje su osvajali: Eldin Omerović - bronza (judo - Singapur 2010), Damir Džumhur - bronza (tenis - Singapur 2010) i Aleksandra Samardžić - srebro (judo - Nanjing 2014).

Kad su u pitanju seniorska višesportska takmičenja, najznačajniji rezultat je ostvarila Larisa Cerić osvojivši srebrenu medalju na Evropskim igrama Minsk 2019.

I pored ovih velikih sportskih uspjeha, BiH još uvijek čeka prvu olimpijsku medalju.

Olimpijski komitet čini sve što je u njegovoj moći da se do nje što prije dođe, uz razumijevanje, a često i bez razumjevanja resornih ministarstava kada je riječ o vrhunskom sportu i sportistima, te njihovim i našim potrebama da se uspnemo do uzvišenog sportskog cilja.

 

Sportisti su glavni prioritet Olimpijskog komiteta!

Zbog toga se olimpijskim nadama obezbjeđuju višegodišnje olimpijske stipendije, finansiraju njihove finalne pripreme za takmičenja, razvijaju kampovi i projekti podrške obrazovanju, edukuju treneri, podstiče razvoj državne sportske strukture kroz čvršće organizovanje sportskih saveza, unapređuje njihov menadžment organizovanjem kurseva po programima Međunarodnog olimpijskog komiteta.

Dugi niz godina Olimpijski komitet organizira prestižni simpozij ”Nove tehnologije u sportu”, okupljajući najeminentnije predavače iz regiona i svijeta, a edukativne projekte provodi i kroz realizaciju Erasmus projekta Evropske unije iz domena sporta. Svake godine puna pažnja poklanja se organizovanju tradicionalnog Olympic Day-a, a promocijom u školama i fakultetima, kao i organizacijom "Olimpijske akademije” sa djecom iz cijele Bosne i Hercegovine, afirmišu se na adekvatan način olimpijske vrijednosti izvrsnosti, poštovanja i prijateljstva, jednakosti polova i različitosti.

U tom cilju vode se i projekti iz domena medicinske zaštite, dopinga i čistih sportista, a kroz projekte ”Sport za sve”, Komitet se angažuje kao specijalni partner Sportskih igara mladih koje skoro deceniju okupljaju 42.000 djece iz 50 bosanskohercegovačkih gradova. Istovremeno razvijaju se bliski odnosi sa svim svojim članicama, Antidoping agencijom, Paraolimpijskim komitetom, Specijalnom olimpijadom i resornim ministarstvima nadležnim za sport.

U proteklih 25 godina realizovani su Specijalni infrastrukturni projekti Međunarodnog olimpijskog komiteta usmjereni na obnovu Zetre i sjedišta Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, a vode se i aktivnosti na obnovi razrušene  zgrade Olimpijskog muzeja koja je u završnoj fazi, te bob staze koja je osposobljena za ljetne treninge sankaša.

Komitet u ovim godinama nije razvijao samo sportske aktivnosti. Realizovao je i niz projekata na čuvanju i njegovanju prirodnog okoliša, vodio akcije humanitarnog karaktera u pružanju pomoći poplavljenim područjima, Narodnoj kuhinji, djeci bez roditeljskog staranja i djeci sa posebnim potrebama.

Kratko rečeno, nebudžetska šestočlana administracija, predvođena Predsjedništvom i Izvršnim  komitetom, a uz pomoć komisija OKBiH, samo u posljednja dva olimpijska ciklusa realizirala je više od 90 projekata iz raznih oblasti, pri čemu je direktno transferirano u bosanskohercegovački sport i zajednicu više od 4,5 miliona maraka.

Okrenuti budućnosti, trenutno se 9 zimskih sportaša priprema za nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022, a selektirano je i 15 vrhunskih sportista za Olimpijske igre u Tokiju 2020. Njih 24 prima višegodišnje olimpijske stipendije kako bi se što bolje pripremili i ostvarili što bolje rezultate.