UČEŠĆE BH. SPORTISTA U AFIRMACIJI OLIMPIJSKOG POKRETA
_____________________________________________________


BOSANSKOHERCEGOVAČKI SPORTISTI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA


Olimpijske igre su za drevne Helene bila svetinja. Danas su, bez sumnje, naveća i najvažnija koheziona sila savremenog čovjeka. Danas predstavljaju najveličanstveniju, naspekturalniju i najgledaniju manifestaciju čovječanstva.Olimpijske igre su njegova jedinstvena kulturološka komponenta i ni u jednoj oblasti sveukupne svjetske kulture i civilizacije ne postoji ni blizu slična i ravnopravna priredba – ni po ljepoti, ni po uzbudljivosti, popularnosti, atraktivnosti , sveobuhvatnosti država, nacija, naroda, ali ni po progresivnosti, inventivnosti, kreativnosti opštečovječanskog stremljenja da se dostignu neslućene dimenzije.

Četvrti  jun 1992. godine ostaće zabilježen kao istorijski datum formiranja Olimpijskog komiteta, a zatim  Izvršnog komiteta Bosne i Hercegovine na dan 23. Juli iste godine, kada je MOK na svojoj 99. Sjednici odlučio da Nacionalni olimpijski komitet Bosne i Hercegovine  primi kao pridruženog člana i označi  početak nastupa bh. sportista na ovoj najvećoj svjetskoj sportskoj manifestaciji. Oni su bili daleko ranije prisutni u olimpijskim dešavanjima i  s ponosom možemo konstatovati, često  ključni faktor u dosezanjima neslućenih sportskih rezultata. Kitili su se najsjajnijim olimpijskim odličjima. Kao takmičari jugoslovenskih reprezentativnih selekcija često su bili glavna poluga u ostvarenju vrhunskih rezultata.

 

Pa, s ponosom se prisjetimo tih  sportskih vedeta. Već na prvim posljeratnim (2.svjetski rat) , po redu XIV Olimpijskim igrama u Londonu / Velika Britanija/,  imamo prvi i odmah veoma afirmativni nastup prvog bh. olimpijca - fudbalera Miroslava Brozovića. Kao član fudbalske reprezentacije Jugoslavije  okačio je  srebrnu  kolajnu. Fudbaleri , osam godina kasnije, Ibrahim Biogradilić i Muhamed Mujić, na XVI olimpijskim igrama u Melburnu (Australija, 1956.) takođe postaju srebrni.Ali , tu je zabilježen i nastup atletičara Daka Radoševića. Već na slijedećim XVII Igrama u Rimu ( Italija, 1960.) imamo zlatne olimpijce. Ko bi u to vrijeme mogao biti nego opet –  fudbaleri! Tomislav Knez i Velimir Sombolac su članovi pobjedničke ekipe olimpijskog turnira.Ali iz bh. tabora je atletičar Milorad ( Milad) Petrušić. U Tokiju (Japan,1964.) se prekida sjajna tradicija naših olimpijaca. Nema niti jednog sportaša koji se okačio japanskom medaljom. Međutim, bilježimo po drugi put nastup atletičara Daka Radoševića,ali se brojčano popravio i nastup fudbalera  porijeklom iz BiH: Ivan Ćurković, Mirsad Fazlagić, Lazar Lemić, Ivica Osim i Svetozar Vujović.
 

 

U Mexiko Citiju ( Meksiko, 1968) naš sport predstavlja biciklista Tanasije Kuvalja. Minhen (SR Njemačka, 1972.) i jubilarne XX moderne olimpijske igre ostaće po mnogo čemu zapamćene. Mi ih pamtimo po zlatnim rukometašima Miloradu Karaliću, Đorđu Lavrniću i Dobrivoju Selecu.Bh. sportisti imaju svoje predstavnike u  još pet sportova: atletika - Ivan Ivandić, dizanje tegova – Leopold Herenčić, gimnastika – Ivan Hmjelovjec, kajak – Zlatan Ibrahimbegović i streljaštvo – Zdravko Milutinović. U Montrealu (Kanada, 1976.) se samo posrebrio košarkaš Žarko Varajić. Ali su tu još i učesnici :atletičar Vinko Galušić, bokser Marijan Beneš, rukometaši – pola olimpijskog jugoslovenskog tima :Abaz Arslanagić, Milorad Karalić, Nebojša Popović, Zdravko Rađenović, Zvonimir Serdarušić, Predrag Timko, strijelci: Zdravko Milutinović,Srećko Pejić, Miroslav Šipek.
 

Na XII Zimskim olimpijskim igrama u Innsbrucku( Austrija) 1976. nastupa među 1123 takmičara i prvi bh. olimpijac – skijač Ajdin Pašović. U Moskvi ( SSSR, 1980.) dosad neviđen uspjeh. Zlatni su košarkaši: Dražen Dalipagić, Mirza Delibašić i Ratko Radovanović. Srebrom su se okitile rukometašice Svetlana Kitić i Jasna Merdan – Kolar, a bronzom  košarkašice Mersada Bećirspahić i Vera Đurašković. Tu je i ostala sportska elita: judista – Rajko Kušić, fudbaleri – Vladimir Matijević, Predrag Pašić, Srebrenko Repčić, Blaž Slišković, Dževad Šećirbegović, odbojkaši – Boro Jović, Rade Malević, rukometaši – Zlatan Arnautović, Adnan Dizdar, Jovica Elezović, Dragan Jovović, Enver Koso, Jasmin Mrkonja, Goran Nerić i strijelci – Zdravko Milutinović (po treći put  učesnik olimpijskih igara), Srećko Pejić.
 

U  La Valeti ( 1980.) Na Šahovskoj olimpijadi veoma uspješno nastupaju Bojan Kurajica i Predrag Nikolić. Ništa lošije nismo predstavljeni ni na XXIII olimpijskim igrama u Los Anđelesu ( SAD, 1984.) gdje su se pozlatili : bokser - Antun Josipović, rukometaši  - Zlatan Arnautović, Jovica Elezović, Zdravko Rađenović, Branko Štrbac, Zdravko Zovko. Kao bronzani su se vratili: košarkaši – Dražen Dalipagić, Sabit Hadžić, Emir Mutapčić, Ratko Radovanović, te fudbaleri  - Mehmed Baždarevi, Mirsad Baljić, Vlado Čapljić i Adnan Smajić. Od bh. sportista su još nastupile košarkašice : Slađana Golić, Slavica Pecikoza i Slavica Šuka. Vrijedna pomena , u olimpijskom intermecu, su i  ponovni nastupi Predraga Nikolića na dvije  slijedeće šahovske olimpijade (Salonica, 1984., Abu Dabi, 1986.).


U analima bh. sporta posebno mjesto pripada godini 1984.U konkurenciji kandidata za organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara pored Sarajeva ( tadašnja SFRJ) bili su japanski Sapporo i švedska kombinacija Falun / Geteborg.  Iz političkih razloga, zbog veoma male mogućnosti hladnoratovskog bojkota Igara, Sarajevo i Jugoslavija kao nesvrstana zemlja dobija od Međunarodnog olimpijskog komiteta povjerenje za organizaciju XIV ZOI. Da su bili u pravu govore i činjenice. Do tada najbolje organizovane Igre, besprijekorna bezbjednost sportista  i gostiju, masovnost – 49 zemalja učesnica, 1272 sportista, iznimna ljubaznost domaćina, takmičenje u 6 sportova, plus demonstracijski sport – paraolimpijsko skijanje. Neka ostane pocrtano i zapamćeno : trajanje – o8.-19.o2.1984.; olimpijsku zakletvu u ime sportista izgovorio Bojan Križaj ,ispred sudijskog kora Dragan Perović, baklju zapalila klizačica Sandra Dubravčić , a reprezentaciju Jugoslavije predstavljalo najbiše bh. sportista: biatlonci – Tomislav Lopatić, Zoran Ćosić; brzoklizači – Behudin Merdović, Bibija Kerla; bobisti – Boris Rađenović, Borislav Vujadinović,  Mario Franić, Nikola Korica, Ognjen Sokolović, Siniša Tubić, Zdravko Stojnić, Zoran Sokolović; sanjkaši – Dajana Karajica, Dušan Dragojević, Suad Karajica.
 


U Calgary, kanadskom gradiću, 1988. godine održavaju se XV zimske olimpijske igre.Među 57 država  jugoslovensku  reprezentaciju čini većina bh. sportista : klizači – Behudin Merdović, Bibija Kerla; bobisti – Borislav Vujadinović, Miro Pandurević. Posljednja zajednička olimpijada u kojoj su pod jugoslovenskom zastavom  nastupili i bh. sportisti jesu XXIV olimpijske igre (Seul, Južna Koreja, 1988.). Košarkašice su drugoplasirane, a među njima: Vesna Bajkuša, Slađana Golić, Mara Lakić, Razija Mujanović . Srebrni  je i košarkaš Zdravko Radulović. Rukometaši su isto tako uspješni , ali za nijansu slabijeg sjaja  – bronzom : Mehmed Memić, Iztok Puc, Zlatan Saračević, Irfan Smailagić, Ermin Velić . U judou je nastupio Dragan Kusmuk, a fudbalu: Davor Jozić, Ivica Barbarić, Mirko Mihić, Cvijan Milošević, Refik Šabanadžović, Semir Tuce. I šahisti bilježe zajednički nastup na njihovoj, šahovskoj olimpijadi ( Salnice, 1988.) u sastavu: Vesna Bašagić, Predrag Nikolić, Ivan Sokolov, da bi dvije godine kasnije u Novom Sadu (1990.) nastupila ista ekipa sa pojačanjem u Zdenku Kožulu.Naravno da pada u oči četvorostruki "olimpijski" nastup izvrsnog Predraga Nikolića.

 


Nažalost, tu se završava priča o blistavim olimpijskim nastupima i nosiocima olimpijskih medalja bosanskohercegovačkih sportista . Ono što poslije slijedi je nastup bh. sportista,ali pod svojom zastavom. Za prvi istorijski nastup u Barceloni ( Španija,1992.) imaju čast: strijelac - Mirjana Horvat, atletičari – Mirsada Burić, Kada Delić, Dragan Mustapić, Zlatan Saračević, plivači – Janko Gojković, Anja Magetić, judista – Vlado Paradžik, kajakaš i kanuista – Aleksandar Đurić i dizač tegova – Mehmed Skender. U posljednjem trenutku, uz mnogo peripetija i kišom snajperske municije stiže sedamnaestočlana ekipa ( od čega su deset sportaši)  iz ratom zahvaćene i opustošene  BiH. Na svečanom defileu nagrađeni su frenetičnim aplauzom od španske publike i ostalih posmatrača.


Iste godine, 1992., u Albertvillu ( Francuska), među 64 države i 1801 sportiste jugoslovensku reprezentaciju ponajviše čine bh. sportisti:  biatlonci – Admir Jamak, Mladen Grujić, Tomislav Lopatić, Zoran  Ćosić ; bobisti – Borislav Vujadinović, Dragiša Jovanović, Miro Pandurević, Ognjen Sokolović, Zdravko Stojnić ; brzoklizači – Bajro Ćenanović, Slavenko Likić; alpski skijaši – Arijana Boras, Edin Terzić, Enis Bećirbegović, Igor Latinović, Marina Vidović, Rejmon Horo, Zoran Perušina; sanjkaši – Igor Špirić, Ismar Biogradlić. Nakon samo dvije godine kasnije ponovo su organizovane i održane XVII Zimske olimpijske igre. Naime, Međunarodni olimpijski odbor donosi odluku, zbog ogromnih organizacionih problema,  o odvajanju ljetnih i zimskih olimpijskih igara.Tako se u norveškom Lillihammeru 1994. okupilo 67 zemalja, sa 1737 sportista, koji su se takmičili u 6 sportova. Za Bosnu i Hercegovinu je to teška ratna godina .  I pored toga BiH predstavljaju : alpski skijaši – Arijana Boras, Enis Bećirbegović, Mirza Nezirović;  bobisti: Igor Boras, Izet Haračić, Nihad Memeleđija, Nizar Začiragić; brzoklizač – Slavenko Likić; nordijci smučari – Bekim Babić, Haris Beća; sankaši – Nedžad Lomigora,Verona Marijanović.
 

Na XXVI olimpijskim  igrama (Atlanta, SAD, 1996.) bosanskohercegovačke boje brane olimpijci : atletičari – Kada Delić i islam Đugum, judaš – Davor Vlaškovac, rvač – Fahrudin Hodžić, kajakaš – Samir Karabašić, plivači – Janko Gojković, Dijana Kvesić, stonoteniser – Faruk Hodžić, strijelac – Nedžad Fazlija. Koincidencijom našli su se naši sportaši u SAD,gdje je i malo ranije potpisan Dejtonski mirovni sporazum o prekidu ratnih sukoba na prostoru BiH. Iz tih razloga se naši sportaši nisu mogli ni kvalitetno pripremiti za nastupajuća olimpijska natjecanja. U japanskom Naganu su održane XVIII Zimske olimpijske igre (1998.).Nastupilo je 72 zemlje, sa 2176 sprtista koji su se takmičili u 7 sportova. U dalekom Japanu BiH  predstavljaju : alpski smučari – Arijana Boras, Enis Bećirbegović, Ismar Biogradilić; bobisti – Alan Durmić, Edin Krupalija, Mario Franić, Nihad Memeleđija,  Zoran Sokolović.


Skromni rezultati , ali za nijansu nešto bolji ,  postignuti su i na slijedećim igrama u Sidneju (Australija,2000.).  Atletičari su zastupljeni sa – Elvirom Krehmićem, Đurom Kodžom, Dijanom Kojić, Željkom Petrovićem, tu je judašica  - Arijana Jaha, plivači – Janko Gojković, Željko Panić, strijelci Nedžad Fazlija i  Zoran Novaković. Plivač  Janko Gojković  bilježi svoj treći uzastopni olimpijski nastup, kao i strijelac Nedžad Fazlija koji će i u slijedećim olimpijadama biti među najboljim strelcima svijeta. XIX ZOI održane su u Salt Lake City (SAD) 2002.godine. Učestvovalo je 77 zemalja, 2329 sportista u 7 sportova. Zabilježen je vrlo skroman nastup, svega  2 takmičara iz BiH – alpski smučari : Enis Bećirbegović ( po četvrti put uzastopno) i Tahir Bisić. Na proslavi 100-godišnjice modernog olimpizma i XXVIII OI  u Atini (Grčka,2004.)Bosnu i Hercegovinu predstavlja  devet takmičara. Olimpijske ulazne norme ispunili su : atletičari – Jasminka Guber, Jasmin Salihović, judaš – Amel Mekić, kajakaš – Emir Šarganović, plivač – Željko Panić, stonoteniser - Srđan Milićević, taekvandoista – Zoran Prerad,teniserka – Mervana Jugić – Salkić, strijelac – Nedžad Fazlija.
 

Jubilarne XX ZOI održavaju se u bliskoj nam Italiji ( Torino, 2006.), po drugi put (Cortina d"Ampezo, 1956.). Među 85 država učesnica  je sada brojnija bh. ekspedicija. Alpske skijače predstavljaju: Marco Schafferer, Mojca Rataj; biatlonci – Aleksandra Vasiljević, Miro ćosi ć ; nordijski smučari – Bojan Samardžija,Vedrana Vučićević. XXIX olimpijske ljetne igre održane su u Pekingu (Kina,2008.). Nažalost, zbog sve rigoroznijih normativa koji se moraju ispuniti za nastup na najvećoj svjetskoj  smotri  sportista, bh. delegacija je predstavljena sa svega pet ( 5) sportista. To su : atletičari – Hamza Alić, Lucija Kimani, judaš – Amel Mekić, plivač – Nedim Nišić i strijelac – Nedžad Fazlija.
 

XXI zimske olimpijske igre po drugi put uzastopice su održane u zemljama Sjeverne Amerike i treći put u nekom kanadskom gradu ( Montreal – 1976.,Calgary – 1988.), ovaj put u Vancouveru – 2010. Sportisti su se takmičili u 15 ( po nekima u 20 sportova ?): 8 u ledenim sportovima, 3 alpskom skijanju i snoubordingu, 4 nordijskom skijanju. Zbilježen je i debi naših susjeda Crne Gore i Srbije.Izvanredan dojam o Igrama pokvarila je tragična smrt gruzijskog bobiste Nodira Kumaratašvilija ( 21 g) dan prije otvaranja Igara na posljednjem treningu. Od naših su nastupili: alpski skijaši – Maja Klepić, Marko Rudić, Žana Novaković; biatlonac – Tanja Karišik, a u nordijskom smučanju – Tanja Karišik, Mladen Plakalović.

Domaćin jubilarnih XXX ljetnih olimpijskih igara je bio glavni grad Velike Britanije, London 2012. godine. Ukupno 10.500 sportista se takmičilo u 26 sportova. Našu državu je predstavljalo 6 olimpijaca, i to: atletičari - Kemal Mešić i Lucia Kimani, judaš - Amel Mekić, strijelac - Nedžad Fazlija, te plivači - Ensar Hajder i Ivana Ninković. Ruski grad Soči je bio domaćin XXII zimskih olimpijskih igara 2014. godine. 2.800 sportista je bilo u borbi za medalje takmičeći se u 15 sportova. Bosna i Hercegovina je imala 5 predstavnika: alpsko skijanje - Igor Laikert, Marko Rudić, Žana Novaković, ski trčanje - Mladen Plakalović, dok je Tanja Karišik nastupila i u biatlonu i ski trčanju.

Na kraju, ako ukratko rezimiramo nastupe bh. sportista, može se konstatovati da su mnogi od njih pronijeli slavu našeg sporta širom svijeta. Istina, najveća ostvarenja postignuta su u periodu SFRJ (1948.-1992.) kada su zajedno sa ostalim sportašima iz cijele zemlje činili jednu vrlo kompaktnu i uspješnu sportsku porodicu. Ratni vihor koji  je preletio YU državom najviše je, nažalost, opustošio Bosnu i Hercegovinu. Odliv sportista i trenera,nedovoljna logistička podrška, uništeni sportski objekti, nacionalna podvojenost... umnogom su doprinijeli da na olimpijadama nemamo bh. medaljaša. U retrospektivi, ipak, vidimo da su najbolji sportisti olimpijci sa bh. prostora ostali rukometaši, košarkaši, fudbaleri u ljetnim olimpijskim igrama. Imponuje nepreevaziđeni  petostruki nastup strijelca Nedžada Fazlije, ili trostruki nastupi plivača Janka Gojkovića, judaša Amela Mekića, strijelca Zdravka Milutinovića, alpske skijašice Arijane Boras ali najveće bosanskohercegovačke olimpijske perjanice se ne smije zaboraviti  - a to su skijaši  Enis Bećirbegović ili šahovski "olimpijac" Predrag Nikolić sa svojim petorostrukim nastupima.

Dr Besalet Kazazović,red.prof.
Fakultet sporta i tjelesnog odgoja
Univerziteta u Sarajevu